Docker i Kubernetes – Deo I

Kontejneri se već duže vreme upotrebljavaju u računarskim naukama i za razliku od ostalih tipova virtuelizacije kontejneri se pokreću na vrhu kernela operativnog sistema. Zbog toga se virtuelizacija pomoću kontejnera često naziva i virtuelizacija na nivou operativnog sistema. Ovakav način virtuelizacije omogućava da više izolovanih instanca budu pokrenute na jednoj mašini.

Docker je aplikacija otvorenog koda koja automatizuje razvijanje aplikacija u kontejneru. Sa Dockerom, programeri brinu samo o aplikacijama koje su pokrenute unutar kontejnera, ne i o upravljanju kontejnerima.

Kontejneri se pokreću iz slika koje su fleksibilne, mogu da se dele, menjaju i one predstavljaju izvorni kod kontejnera. Docker pakuje slike u registre koji mogu da budu privatni i javni. Javne slike se nalaze na Docker Hub-u koji trenutno sadrži više od 10000 slika kreiranih i podeljenih od strane drugih ljudi.

Jedna od najvećih prednosti Docker-a je to što je veoma brz, većina kontejnera može da se startuje za manje od sekunde i jednostavne aplikacije mogu da se dokerizuju vrlo brzo. Takođe, Docker koristi Copy on Write (COW) model koji omogućava brzu izmenu aplikacija pokrenutih unutar kontejnera.

Copy on Write je tehnika koja je vrlo povoljna za optimizaciju. Zamisao je da se svima koji zahtevaju neki resurs dodeli samo pokazivač na njega sve dok neko pokuša da ga izmeni, tada se pravi kopija traženog resursa i dodeljuje onom koji je zahtevao promenu, na taj način ostali ne vide promene. Glavna prednost ove tehnike je to što se ne prave kopije dok ne dođe do izmene. Neki od fajl sistema koji koriste ovu tehniku su Btrfs i ZFS, takođe, ova strategija se koristi u Microsoft SQL serveru. Više o metodi COW može se naći na https://en.wikipedia.org/wiki/Copy-on-write.

Komponente Docker-a

Arhitektura Docker-a

Docker se sastoji od:

  • Klijenta i servera – Docker je klijent-server aplikacija. Docker klijent komunicira sa serverom ili demonom koji radi sav posao u pozadini. Docker-om može da se upravlja preko komandne linije ili RESTful API-ja.
  • Slika – gradivni elementi Docker-a. Kontejneri se pokreću na osnovu slika. Slike imaju slojevit format, koriste Union fajl sistem i nastaju izvršavanjem određenog skupa komandi. Slike se smatraju izvornim kodom kontejnera, portabilne su i mogu da se čuvaju, menjaju i dele.
  • Registara – slike se čuvaju u registima. Postoje dva tipa registara: privatni i javni. Javni registar za slike odžava Docker i on se zove Docker Hub. Docker Hub podržava i privatne registre, svaki korisnik može privatno da sačuva svoju sliku i kasnije je preuzme uz upotrebu korisničkog imena i šifre.
  • Kontejnera – se pokreću iz slika i mogu da sadže jedan ili više procesa u sebi. Docker kontejneri imaju isti koncept kao i pravi kontejneri, samo što umesto materijalnih stvari sadrže softver. Docker ne pravi razliku između kontejnera, nije bitno odakle je kontejner došao i šta se u njemu nalazi, svi kontejneri će biti pokrenuti na isti način.

Docker slike

Docker slike napravljene su od naslaganih fajl sistema. Na dnu se nalazi startni fajl sistem (bootfs), koji je tipični startni sistem Linux/Unix sistema. Korisnik Dockera nema nikakve dodirne tačke sa startnim fajl sistemom koji se kada se kontejner pokrene izbacuje iz memorije kako bi oslobodio mesto koje zauzima initrd. Iznad startnog fajl sistema nalazi se root fajl sistem (rootfs) koji može da da bude jedan ili više operativnih sistema. Root fajl sistem se postavlja (mount) tako da dozvoljava samo čitanje, ne i pisanje. Union mount dozvoljava da u istom trenutku bude postavljeno više fajl sistema i da se svi vide kao jedan fajl sistem, tako da krajnji fajl sistem može da sadrži i dodate datoteke i direktorijume. Više o fajl sistemima koje Docker koristi može se naći u James Turnbull, The Docker Book, 2014. i https://docs.docker.com .

Docker sve ove fajl sisteme naziva slike. Slike mogu biti postavljene jedna na drugu, slika ispod neke druge slike se naziva roditeljska slika. Moguć je prolazak kroz sve slike, na dnu se nalazi poslednja, bazna slika.

Kada se kontejner startuje na osnovu slike, Docker postavlja još jedan fajl sistem na vrhu i omogućava čitanje iz njega i pisanje u njega, ovo je mesto gde se svi zahtevani procesi pokreću.

Docker fajl sistem

Prilikom startovanja kontejnera, fajl sistem na vrhu je prazan. Kada se dese neke promene one se postavljaju u ovaj sloj. Na primer, ako želimo da promenimo neki fajl, on će prvo biti iskopiran iz fajl sistema iz koga je dozvoljeno samo čitanje u fajl sistem na vrhu u kome je dozvoljeno i čitanje i pisanje, na ovaj način slika uvek ostaje ista.

Izlistavanje i preuzimanje Docker slika

Slike mogu da se izlistaju komandom docker images.

$ sudo docker images REPOSITORY  TAG IMAGE ID    CREATED VIRTUAL SIZE ubuntu  latest  c4ff7513909d    6 days ago  255.4 MB

U primeru se vidi jedna slika sa registra ubuntu. Slike mogu da se preuzmu iz registra komandom docker pull.

$ sudo docker pull ubuntu:16:04 16.04: Pulling from library/ubuntu Digest: sha256: c6674c44c6439673bf56536c1a15916639c47ea04c39d6296c5df938add67b54b Status: Downloaded newer image for ubuntu:16.04

Ovom komandom povukli smo sa registra ubuntu sliku Ubuntu 16.04. Ako bi nakon ovoga pokrenuli docker images dobili bismo:

$ sudo docker images REPOSITORY   TAG        IMAGE ID        CREATED         VIRTUAL SIZE ubuntu       latest     5506de2b643b    3 weeks ago     199.3 MB Ubuntu       16.04      0b310e6bf058    5 months ago    127.9 MB

Kreiranje Docker slika

Docker slike mogu da se kreiraju na dva načina:

  • Komandom docker commit
  • Komandom docker build, uz korišćenje Dockerfile-a

Prvi način se koristi ukoliko postoji neki pokrenut kontejner, čije trenutno stanje želimo da zapamtimo kao sliku.

Drugi način je mnogo fleksibilniji zato što se u njemu nalazi set instrukcija na osnovu kojih se kreira Docker slika.

Dockerfile sadrži listu instrukcija sa argumentima, svaka instrukcija treba da bude napisana velikim slovima i praćena jednim argumentom.

Dockerfile komande:

  • FROM – Postavlja baznu sliku. Svaki Dockerfile mora imati FROM kao prvu instrukciju.
  • MAINTAINER – Omogućava postavljanje autora slike.
  • RUN – Izvršava bilo koju komandu nad trenutnom slikom i čuva rezultat.
  • CMD – Dockerfile može da sadrži samo jednu CMD instrukciju i njen zadatak je da postavi osnovno ponašanje kontejnera pri pokretanju.
  • LABEL – Dodaje metapodatke slici
  • EXPOSE – Otvara zadati port
  • ENV – Postavlja promenljive okruženja
  • ADD – Dodaje fajlove i direktorijume

Primer korišćenja Dockerfile-a:

FROM ubuntu:14.04 MAINTAINER Korisnik RUN apt-get update RUN apt-get install -y nginx #prethodna komanda se moze napisati i kao #RUN [ "apt-get", " install", "-y", "nginx" ] RUN echo ’Text’ > /usr/share/nginx/html/index.html EXPOSE 80

Slika na osnovu Dockerfile-a može da se napravi komandom:

$ docker build –t=”NazivSlike” 

Docker kontejneri

Koncept kontejnera potekao je od Linux kontejnera, potnatijih kao LXC. LXC je metod koji omogućava pokretanje više izolovanih Linux sistema na jednom domaćinu. Neke od tehnologija koje omogućavaju LXC su Namespaces i Kontrole grupe (cgroups).

Kontrolne grupe su deo Linux kernela koji omogućava ograničavanje upotrebe resursa grupi procesa. Resursi mogu da podrazumevaju procesor, memoriju, disk, mrežu itd. Namespaces je, takođe, deo Linux kernela koji omogućava izolaciju i virtuelizaciju resursa nad grupom procesa.

Za kreiranje Docker kontejnera koristi se docker run komanda.

docker run -i -t ubuntu /bin/bash

Pokrećemo komandu run sa dva parametra: -i i -t. Parametar -i otvara STDIN kontejnera čak iako korisnik nije povezan na kontejner, dok parametar -t povezuje pseudo-ttt sa kontejnerom koji korisnik kreira. To omogućava korisniku da ima interaktivnu školjku u kontejneru koji kreira.

U prethodnoj komandi rekli smo Docker-u da želimo da koristimo ubuntu sliku. Docker pokušava da nađe ovu sliku lokalno i ako ne uspe pokušaće da je povuče sa Docker Hub-a. Na kraju, Docker očekuje komandu koju treba da izvši prilikom startovanja kontejnera, mi smo zadali bin/bash, što bi trebalo da pokrene Bash školjku koja izgleda ovako:

root@containerID:/#

Za izlaz iz kontejnera koristimo exit komandu.

Posle izlaska iz kontejnera kontejner je zaustavljen ali i dalje postoji, možemo videti listu svih kontejnera komandom docker ps -a. Komanda docker ps prikazuje samo kontejnere koji su trenutno pokrenuti dok nam parametar -a omogućava da vidimo sve kontejnere. Pokretanje zaustavljenog kontejnera možemo da uradimo komandom docker start naziv_kontejnera.

Korisni linkovi