Predmetni nastavnik: prof. dr Branislav PopovićNastavni plan
- Prvi deo. Praistorija i protoistorija matematike. Početak istorije matematike. Matematika Mesopotamije i Egipta. Matematika antičke Grčke. Helenizam. Pojava hrišćanstva i evropsko mračno doba. Arabljanska matematika. Renesansa i matematika u njoj. Leonardo iz Pize – Fibonači. Tartalja i Kardano.
- Drugi deo. Matematika u 17. i 18. veku. Pred kalkulusni period. Kartezijanstvo. Kalkulusni period. Leonard Ojler. Matematika 19. veka i nastanak novih matematičkih disciplina. Karl Fridrih Gaus. Nastanak neeuklidske geometrije. Riman. Imanuel Kant. Savremena matematika. Zasnivanje matematičke analize. Matematička logika. Teorija skupova. Aksiomatizacija prirodnih brojeva. David Hilbert. Zasnivanje matematike. Logicizam. Formalizam. Intuicionizam. Pregled istorije matematike u Srba do polovine 20. veka. Dimitrije Nešić. Mihajlo Petrović Alas. Jovan Karamata.
Način polaganja ispita:
- redovno prisustvo nastavi – 4 poena;
- usmeni deo ispita se polaže tokom semestra formulacijom pitanja i odgovora za testove i pisanjem eseja (6 poena) i dva kolokvijuma - testa (po 20 poena);
- završni ispit – 50 poena (seminarski rad i njegova odbrana).
Student može izaći na završni ispit ako u predispitnim obavezama osvoji najmanje
26 poena. Pri kolokvijum se odnosi na prvi deo ispita, a drugi kolokvijum na drugi deo ispita.
Seminarski rad: student piše rad na izabranu i prihvaćenu temu.
Literatura
- M. Božić, Pregled istorije i filozofije matematike, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2002.
- Š. Znam, L. Bukovski, M. Hejni, J. Hvorecki, B. Riječan, Pogled u povjest matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.
- E.T. Bel, Matematika – kraljica ili ropkinja nauke, Vuk Karadžić, Beograd, 1967.